Đubrenje zasada aronije

Đubrenje zasada aronije

Priprema parcele sastoji se od osnovne obrade, oranja na dubinu od oko 30 cm, tanjiranja ili rotofrezanja, kako bi se poravnao i usitnio površinski sloj. Presađivanje je najbolje obaviti ubrzo nakon što Vam pošaljemo sadnice. Prije sadnje parcela treba da se pođubri sa NPK 15:15:15 mineralnim đubrivom, 500-600kg/ha, ili 50-60 grama po rupi gdje će biti sadnica, poslije čega se đubrivo pomiješa sa zemljom, da ne dođe do direktnog kontakta sa žilama korjenovog sistema. Na ovakav način spriječava se eventualno toksično dejstvo jakih koncentracija mineralnih soli i sušenja biljaka u startu. Ukoliko se koristi izgorjeli stajnjak 40-50t/ha, količinu NPK mineralnih đubriva treba smanjiti na polovinu.

Tokom vegetacije treba površinu đubriti sa NPK 8:16:24 ili sličnim, oko 500kg/ha godišnje.KrasGnojenjeVrtace_h2

Prinos i kvalitet plodova najviše zavise od đubrenja i navodnjavanja, uz redovno uništavanje korova.
Sadi se do dubine na kojoj je sadnica bila u rasadniku.

Sadnja aronije
Dovoljno je iskopati rupe 30-50cm i prečnika 30cm. Sadnicu pažljivo nagrnuti sitnom i vlažnom zemljom i nagaziti oko nje kako bi se uspostavio dobar kontakt između korijena i čestica zemlje, a vazduh istisnuo. Ukoliko je zemlja prilikom sadnje suha, treba je zaliti kako bi se spriječio proces dehidracije, jer bi suha zemlja izvlačila vodu iz korijena i biljka bi se osušila i prije nego što se primi.

Ukoliko se želi mašinsko ubiranje plodova aronije, gustina sadnje je 3×0.8m, kojom prilikom se posadi oko 4100 biljaka po hektaru.
Oko biljaka treba rasturiti sloj slame, minimum pola metra u prečniku, kako bi se spriječila pojava korova oko samih biljaka. Ovaj prekrivač treba obnavljati svakog proljeća. Pri tome stara prostirka se raspada i postaje organsko đubrivo čije sastojke voda unosi u zonu korijenovog sistema. Krajnji produkt razlaganja organskih materija su voda, ugljendioksid, minerali i energija, te biljke đubrene organskim materijama imaju brz rast dobro zdravstveno stanje i povećanu otpornost na sušu, bolesti i razne druge stresne situacije izazvane naglim promjenama klime. Kada se govori o mineralima kao proizvodima razlaganja organskih materija, u njih treba ubrajati i azotna jedinjena kao što su amonijak, nitrati i nitriti, a ne samo kalijum, fosfor, magnezijum, kalcijum i ostale biogene elemente. Najduži efekat od svih organskih materijala koji se mogu koristit i kao đubrivo ima vuna koju treba postaviti u rupe prije sadnje i pokriti je slojem plodne zemlje.

Slijedećih 10-15 godina vuna će postepeno trunuti i snadbjevati zonu korijenovog sistema azotnim jedinjenjima, najvažnijim sastojcima živih organizama. Treba imati u vidu da je kostur svih organskih jedinjenja ugljenik, koga u atmosferi ima mnogo manje nego što je potrebno biljkama, te otuda đubrenje organskim materijama ima i ulogu obezbjeđenja biljaka ugljendioksidom.

Komentari

No Comments Yet!

Možete biti prvi koji će upisati komentar na ovu objavu

Odgovori

Nazad na početnu stranicu

nazad na vrh