Lješnjak

Lješnjak lat. Corylus avellana je biljka iz porodice Betulaceae, porijeklom iz Evrope i zapadne Azije.

Vrsta se tradicionalno uzgaja kao ograda na livadama. Lješnjak je listopadni grm ili manje drvo koji može narasti u visinu 3-5m.  Listovi su zaobljeni blago dlakavi sa lica i naličja po obodu dvostruko nazubljeni. Jednodoma je biljka, a cvjetovi su u resama koje se primjećuju u rano proljeće, prije olistavanja. Muške rese su blijedo žute 5-12cm duge, dok su ženske nešto manje a cvjetovi znatno manji sakriveni. Plodovi su zatvoreni (neupucajući) suhi u skupinama do 5 skupa, a svaka orašica je obložena kratkom lisnatom ovojnicom koji zatvara do ¾ matice. Matica (plod s ovojnicom) je sferična, 15-20 mm dugačka i 12-20mm široka, žuto smeđe boje sa blijedim ožiljkom na bazi. Matica ispada iz ovojnice 7-8 mjeseci od oprašivanja,tj. kada sazrije. Sadnice koje uvozimo odvojeno u Bosnu i Hercegovinu i Republiku Hrvatsku su iznimne kvalitete s dobro razvijenim korijenom, pripremljene za plantažni uzgoj. Radi se o sadnicama proizvedenim iz sjemena tzv. “običnom istarskom lješnjaku”. Nudimo dvogodišnje i trogodišnje sadnice tj. 30-50cm i 50+cm.

Sadnice dolaze upakovane u svežnjevima od po 50 komada golog korijena i s vlagom. Korijen je upakovan u PVC vrećicu, a svežanj s PVC vrećicom ponovo u kartonsku ambalažu koja je perforirana (izbušena) od polovine ka gore. Sadnice posjeduju za tržište RH evropsku biljnu putovnicu, a za tržište BiH uvjerenje o kvaliteti iz zemlje porijekla, fitosanitarni certifikat od fitosanitarne inspekcije s graničnog prijelaza gdje uvozimo i izvještaj o kvaliteti voćnog sadnog materijala i ukrasnog bilja.

Isporuku radimo  dva puta godišnje, i to na jesen u toku 10. mjeseca i na proljeće u trećem mjesecu.
U Republici Hrvatskoj naše sadnice isporučuje/dostavlja brza pošta GLS, a u Bosni i Hercegovini brza pošta EuroExpress.20140109_142606 - Copy - Copy - Copy

Uz sadnice šaljemo pisma za pripremu sadnje, a nadalje nakon isporuke šaljemo ostale stručne savjete u cilju boljih rezultata naših kupaca na e-mail adresu.

Cijena sadnica uvijek ovisi o naručenoj količini, starosti sadnica i mjestu/državi isporuke, te cijene uvijek dajemo na upit putem e-maila ili telefona.

Proizvodnja lješnjaka u BIH i RH

Pored višestruke i velike privredne vrijednosti lješnjak, treba naglasiti da u BIH i RH postoji ogroman raskorak između realnih potreba za plodovima ove voćne vrste i stanja te proizvodnje, bez obzira što postoji mogućnost da se oni proizvedu u većoj mjeri, zahvaljujići prije svega agroekološkim uslovima.

Nedovoljno znanja o lješnjaku dovele su do slabijeg podizanja plantažnog nasada i proizvodnje lješnjaka, iako postoje povoljni ekološki uslovi za uzgoj.

Lješnjak se smatrao šumskom vrstom, a kada se počela uzgajati kao kultura nije joj se poklanjala posebna pažnja. Bez stručnog pristupa uzgajanju nema uspješne i rentabilne proizvodnje, što podrazumijeva primjenu agrotehničkih mjera njege. Lako i jednostavo vegetativno razmnožavanje povoljan je preduslov za formiranje novih plantaža na znatno većim površinama, kako bi naša zemlja uvoz suptituisala izvozom, a lješnik dao svoj doprinos povećanju standarda i obezbjeđenju egzistencije većeg broja ljudi. Neadekvatnim fitothničkim mjerama koje su se dosada primjenjivale umanjile su proizvodnju ove značajne voćne vrste.

Nutritivna svojstva lješnjaka

Plodovi lješnjaka predstavljaju vrlo značajnu vrstu jezgrastog voća kako na domaćem tako i na inostranom tržištu. Jezgra lješnjaka u hemijskom pogledu predstavlja izvor velikog broja korisnih jedinjena (bjelančevina 12-22%, ulja 55-72%, ugljiko hidrata 14%, mineralnih materija 1,8-3 % i vitamina B, C, E).

Zbog velikih nutriciona i dijetoterapijske vrijednost ploda lješnjaka omogućava stalan porast potražnje i potrošnje od strane prehrambene industrije. Manje količine koriste plodova koriste se za stolnu potrošnju, a pored ishrane plodovi imaju široku primjenu u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji.

Tolerantnost prema agroekološkim uslovima, rentabilna prizvodnja i povoljna cijena na tržištu uticali su da lješnjak u velikim proizvođačkim zemljama pređe iz ekstenzivne u intenzivnu proizvodnju.

Potrebe za lješnjakom na tržištu

Vrijednost oljuštenog lješnjaka (jezgre) na svjetskoj berzi je 7,80 €/kg, a u posljednjih 10 godina cijena je samo jednom imala promjenu (2005 god.) kada je cijena sa uvećala sa 5,50 € /kg na 11,00€/kg. Razlog naglom povećanju cijene je mraz koji je značajno umanjio prinos. Svjetska potražnja za lješnjakom je u konstantnom porastu dok je ponuda mala, što zapravo plodove lješnjaka čini deficitarnom robom. Treba naglasiti prednost uzgoja lješnjaka jer EU nema ograničenja zasada pod lješnjakom.

Bosna i Hercegovina uvozi 100% ploda lješnjaka dok Republika Hrvatska  uvozi 95% plodova za sopstvene potrebe.

Najveći proizvođači lješnjaka su Grčka, Italija, Turska, Španija, USA i dr., dok je Italija vodeći proizvođać ove voćne vrste u Europi i njhov način uzgoja su primjer svim svjetskim proizvođačima.

Životnije vijek lješnjaka je 70-100 godina. Plodnošenje traje 50-70godina. Plodovi lješnjaka se očekuju u 3-4 godini starosti, a period plodonošenja počine sa 7-8 godina dok puni urod se očekuje u 30-50 godini starosti biljke. U punom rodu stablo daje 8-12 kg, od plodova oko 50% otpada na ljusku. Zavisno do gustine sadnje, formiraosti krošnje, starosti bilje kao i drugih agrotehničkih faktora lješnjak donosi rod od 2,2 t -3,6 t/ha ploda.

Godina od sadnje  do punog uroda
III 10%
IV 20%
V 40%
VI 80%
VII 100%

Puni urod 13-17kg lješnjaka po stablu

Tabela 1. Prikaz uroda lješnjaka po godinama

Uslovi uzgoja lješnjaka

Jako važno prilikom uzgoja lješnjaka je da su padavine ravnomijerno raspoređene, ukoliko je deficit u padavina to se može nadomjestiti navodnjavanjem. Nedostatak vode  može da izazove opadanje plodova, kvalitet ploda se smanjuje, nedovoljno formiranje jezgre. U fazi intenzivnog rasta plodova i ljetorasta najpotrebnija je voda ( u mjesecima : maj i juni). Smatra se da je za lješnjak povoljna lokacija sa hidrotermičkim koeficjentom od cca. 1,25.

Lješnjak je heliofit a to znači da su za njega podofniji osvjetljeniji položaji. Svjetlost se regulište i samim brojem stabala po hektaru.

Lješnjak je neotporan na jake vjetrove , ali štete mogu nanijeti i tuča i grad.

Lješnjak se može uzgajati svugdje ali najbolje uspijeva u uslovima klime koji nema mnogo niskih temperatura. Tla na kojima se lješnjak uzgaja relativno su neplodna ali klimatski faktori igraju značajnu ulogu za uspješan uzgoj.

Navodnjavanje se obezbjeđuje u područjima gdje nema dovoljno padavina, odnosno potrebno je obezbijediti navodnjavanje 2-3 puta u toku vegetacije, a biljka će Vam obilno zahvaliti visokim prinosom.

Odnos lješnjaka prema tlu

Zemljište na kojem se uzgaja lješnjak je jedan od osnovnih faktora za uspješnu proizvodnju te se moraju ispitati njegova fizičko-hemijska svojstva. Lješnjak iako nema posebne zahtjeve prema tlu najpogodnija su rastresita, propustljiva i plodna tla.  Zemljišta na kojima se zadržavanju površinske vode ili imaju visok nivo podzemne vode  nisu pogodna za uzgoj lješnjaka.

Reakcija tla na koja je lješnjak tolerantan kreće se u intervalu od blago kisele preko neutralne do bazične reakcije ( pH 5-8).

Zemljište na kojem se planira uzgoj lješnjaka treba da bude tako da se korijeva mreža ravnomjerno razvija kako lateralno tako i u dubinu.  Ovakvi uvjeti se obezbjeđuju dovoljnim hranjivom materijom, vodom i vazduhom u toku cijele godine. Zemljište na kojem će se uzgajati lješnjak trebalo bi da sadrži: 15-20% gline, 20-30% sitnog pijeska, 15-20 % koloida i 30-50% krupnog pijeska, humus.

Komentari

No Comments Yet!

Možete biti prvi koji će upisati komentar na ovu objavu

Odgovori

Nazad na početnu stranicu

nazad na vrh