Lupinasto (orašasto voće)

17 svibanj, 2016

Edukacija, Lješnik

0

Lupinasto (orašasto voće)

Više stabala i grmova koji daju orašaste plodove pogodni za vrtove; potrebno im je sunčano, otvoreno mjesto. Neki od njih, poput kestena, oraha i pekanoraha, izrastu u velika, privlačna stabla. U malim vrtovima lijepo će izgledati stablo badema, no ono će roditi samo ako je i klima dovoljno topla. Lijesku možete orezati i tako u vrtu dobiti kompaktne gmove ili ih u samoniklom vrtu posaditi u neformalne skupine. Većina je orašastog (lupinastog) voća jednodomna (osim badema), što znači da se na istoj biljci nalaze i muški i ženski cvjetovi.

Kesten (Castanea sativa)

Pitomi kesten je listopadno stablo koje cvate ljeti, naraste uvis do 30 m, a u širinu 15 m. Jednodomno je i oprašuje ga vjetar. Nekim će kultivatima trebati oprašivač. Sjajni, tamnosmeđi plodovi najbolje se razvijaju u područjima s hladnim zimama i toplim ljetima. U ljusci se najčešće nalaze 2 ili 3 kestena, a kod nekih kultivara, npr. „Marron de Lyon“ i „Paragon“, samo jedan.ccb1228c0bbdc89df065ca62f7e41ab4

Mjesto, sadnja i uobičajena njega

Kestenu treba plodna zemlja koja dobro zadržava vlagu; između stabala ostavite 10 – 12 m razmaka. Mlada stabla zalijevajte , a zemlju redovito plijevite. Dobro pripremljeno tlo ne treba gnojiti. Stabla ponekad napada puza.

Orezivanje i oblikovanje

Uzgajajte ga kao visoko stablo sa središnjom provodnicom. S ukorijenjenih stabala uklonite preguste, prekižene ili odumrle grane.

Berba i skladištenje

Stablo će roditi za 4 godine. Plodove uberite u jesen. Otvorite bodljikave ljuske, kesten namožite na 48 sati, uklonite sve koji su potamnjeli, zatim ih osušite i pohranite na hladno i prozračno mjesto.

ad428a457eb25c6e7cf8e6940099a9d1Ljekovita svojstva kestena

Plodovi pitomog keste čiste krv i jačaju imunitet. Teško su probavljivi ali zato daju mnogo energije.

Zbog njihvoe hranjivosti su ih stari narodi korisiti za jačanje imuniteta, dok su se u srednjem stoljeću plodovi koristili kao važna namirnica u prehrani siromašnih slojeva drustva. Kesten sadrži vrijedne minerale i vitamine (magnezij, kalcij, kalij, fosfo, željezo i skoro sve skupine vitamina B). Listovi kestena se koriste za čaj. Sadrže 95 % taina te raznih esencijalnih smola i vitamin K, koji je izuzetan kod zaustavljanja krvarenja. U kombinaciji s majčinom dušicom kesten liječi probleme s dišnim sustavom, čisti organizma, pomaže kod bolova u ležima i dijareje. Med od kestena je vrlo hranjiv i ljekovit. Liječi gastritirs i probavne smetnje, štiti jetru te pridonosi boljoj cirkulaciji krvi.

 

Lijeska ( Corylus avellana i C.maxima)

Ljijesku cijenimo zbog zimskog rasta i zbog lješnjaka. Bez orezivanja izraste 4 – 5 m u visok i širok grm. Biljka je listopadna i jednodomna, najbolje rodi tijekom svježih i vlažnih ljeta. Potrebno joj je 800 – 1200 sati temperature ispod 7°C. Zimske temperature niže od -10°C mogu oštetiti muške cvjetove (rese), a ženski su najčešće manje osjetljivi. Vanjska čašla (calyx) lijeske ne prekriva sasvim plod. Lambertov lješnjak (pitoma lijeska) ima čašku koja je dulja od ploda pa ga prerasta. Jedna od podskupina pitome lijeske ima nabrane čaške i poznata je kao nabrana lijeska. Lijesku oprašuje vjetar, a neke su vrste i samooplašive.

Među preporučljivim samooprašive kultivare lijeske ulaze ´Cosford´, i ´Nottingham´ preporučen kultivar samooplodne pitome lijeske jest ´Kentsh Cob´. Lješnjaci obiju skupina jajoliki su i smeđi.

Mjesto i sadnjaljesnjaci

Po mogućnosti zaklonjeno, polusjenovito mjesto. Najbolja je zemlja s pH 6, vrlo plodna zemlja potaknut će bujan vegetativni rast, ali će biljka stoga slabo roditi. Važna je i odgovarajuća količina vlage te dobra odvodnja. Lijesku posadite u jesen ili s početka zime na razmak od 5m.

Uobičajena njega

Redovito plijevite i malčirajte;zalijevajte za sušna vremena. Neplodnom tlu u proljeće dodajte 100 g/m2 uravnoteženog gnojiva. Sa stablima najčešće nema problema, no plodovi privlače ljeskotoča, protiv kojeg vrtlari amateri nemaju djelotvorna kemijskog sredstva.

Orezivanje i oblikovanje

Šumarsku lijesktu i pitomi lješnjak obično uzgajamo kao grmove s otvorenim središtem, s 45 cm visokim deblom i 8  do 12 glavnih grana. Mladim biljkama zimi obrežite provodnice na 55 cm, jer se tako razvijaju dobre postrane grane. Uklonite sve izboje  koji na glavnom stablu rastu nisko i sve osim najsnažnijih  i najbolje raspoređenih izboja. Zimi ih skratite za 1/3. Iduće zime uklonite sve presnažne, uspravne izrasle grane i prema potrebi obrežite i postrane izboje da biste dobili lijepo oblikovan grm.

Odrasli će grm imati veći prinos ako ih orežete potkraj ljeta, primjenjujući način poznat pod nazivom „lomljenje“. Polomite dulje postrane izboje na polovici, pa ih ostavite da vise. Grm će se tako „otvoriti“ i omogućiti razvoj većeg broja ženskih cvjetova. Zimi kada  rese oslobađaju pelud, polomljene izboje skratite na 3-4 pupa; ukolonite stare ili preguste izboje.

Berba i skladištenje

Lješnjak će roditi  nakon  3 – 4 godine. Lješnjake skupite kad ovojnice plodova požute. Ostavite ih da se osuše i uskladištite.

Orah (Juglans regia)

Orah (strogo uzevši – perzijski orah) listopadno je stablo koje naraste uvis i do 18 m, a isto toliko i u širinu; poogodan je jedino za velike vrtove. Zbog plodova uvijek sadite imenovane kultivare, jer sadnice često rode nekvalitetne plodove. Orah je jednodomno stablo, a opašuje ga vjetar. Većina ih je samooplodna, no neki kultivari stvaraju muške rese i pelud prije no što sazriju ženski cvjetovi. Da biste riješili ovaj problem, u blizini posadite i oprašivača, npr. stari francuski kultivar ´Fraquette´. Orahu je potrebno 500 – 1000 sati temperature ispod 7°C. U tvrdoj drvenastoj lupini razvija se sjemenka: orahova jezgra.

Mjesto, sadnja i uobičajena njegaa9fe0b6e38934147910908de5f3cd754

Najbolje je dobro propusno tlo koje zadržava vlagu. Orahu pogoduje pH 6,5 – 7, no podnosi i kiselija tla. Cvjetovi i mladi izboji osjetljivi su na hladnoću, pa izbjegavajte sadnju na hladnim mjestima. Orah ima dugačak, vretenasti korijen, stoga odaberite mlade, a ne stare biljke pregustoga korijenja uzgojene u loncu. Orah posadite  s kraja jeseni ili zime , a među stablima ostavite 12 – 18 m razaka. Orahu će dugo trebati da se primi, no nakon 2 ili 3 godine, kada se dobro razvije korijenov sustav, stablo će početi snažno rasti. Nevolje izaziva bakterija lisne pjegavosti.

Orezivanje i oblikovanje

Orah uzgajajte kao stablašicu s glavnom provodnicom. Orezujte ga sredinom zime, jer u razdoblju mirovanja stablo neće ispuštati sok. Uklonite sve snažne izoje koji su pod oštrim kutom u odnosu na deblo, a ostavite uravnoteženu okosnicu jednakomjerno raspoređenih grana. Orezivanje nakon toga neće biti potrebno; zimi će trebati samo orezivati preguste, prekrižene ili zbijene grane te prema potrebi uklonite one odumrle.

Berba i skladištenje

Proći će nekoliko godina prije nego što orah počne donositi plodove. Orah za konzerviranje poberite ljeti, prije no što im otvrdnu zelene lupine i ljuske. Na početku jeseni lupina će puknuti pa će se pojaviti orah u tvrdoj ljusci. Uberite ih prije no što lupine izgube boju. Orahe očistite i pažljivo osušite. Čuvajte ih na hladnom, prozračnom, pomalo vlažnom mjestu.

Komentari

No Comments Yet!

Možete biti prvi koji će upisati komentar na ovu objavu

Odgovori

Nazad na početnu stranicu

nazad na vrh