Mali voćnjaci

21 svibanj, 2016

Edukacija

0

Mali voćnjaci

Možemo reći sa sigurnoću reći da mali voćnjaci ne donose zaradu, jer ih prvenstveno sadimo za vlastite potrebe ali veliko je zadovoljstvo ubirati plod sa voća koje ste sami sadili. Imate želju da sadite vlastiti voćnjak, preostaje vam samo da nabavite sadnice i zasadite ih. Zvuči jednosatavno, a to i jeste ukoliko se pridžavate savjeta koje vam dajemo i pogledate malo u voćnjake naših kupaca.

1

Na prostorima okućnica,tj. manjih placeva prostor je obično manji te je izbor položaja i mjesto za podizanja budućeg voćnjaka skučenije. Kakav ćete izbor napraviti manje zavisi od vaših želja a više od klimatskih i edafskih uslova. Zbog relativno skupih analiza zemljišta za izbor vrsta dobro će doći i pogled u okruženje kako bi ste vidjeli šta se zapravo uzgaja u nepostednoj okolini.

U zavisnosti od zemljišta i položaja, zavisiće prinos i kvalitet ploda. Voće zasađeno na prisojnoj strani ima više sunčanih sati što će doprinijeti boljoj kvaliteti roda (ako imaju vlage i ostalo što im treba-  hranjiva materija) ili su više ugoržene od ranih jesenjih i kasnih proljetnih mrazeva. Osojne stranesu manje izložene mrazevima a plodovi kasnije cvjetaju i samim tim kasnije i sazrijevaju plodovi, te je plod manje ukusan. S obzirom da svaka strana ima prednosti i nedostatke imajte na umu da voće nisu pogodne uvale u kojima se zimi skuplja hladan vazduh a da je ljeti vlažan (mraz, magla). Također nije dobro da je voće izloženo jakim mjetrovima  ali je dobro da se voćnjaci nalaze na pozicijama gdje vazduh konsantno struji. Opasnost od vjetorva veća je gdje su krupniji plodovi. Hladne vjetorve ne vole sadnice lješnjaka, kajsije, trešnje i mnoge druge voćne voste. Jako je važno da uvijek imate na umu da voćke vole i više im odgovara vlažna zemlja i sih vazduh u nadzemnom prostoru.romantika2

Ako već niste u mogućnosti da birate položaj voćnjaka , kao udući uzgajivač trebate zasaditi onoliko voćaka koliko ste u stanju da njegujete i odžavate.

Nikada ne treba sve voće (čak ni iste sorte) posaditi odjednom. Poželjno je da sadnju obavljate u više navrata sa vremenskim razmakom od 2-5godina. Takoreći, voćke treba dosađivati. Na ovaj način se omogućuje da čak i iste sorte budu različito otporne pna štetočine , vjetove, mrezeve i dr.

U malim voćnjacima za vlasitet potrebe vlasnik treba da zna svaku voćku, koja je vrsta, sorta, kada cvjeta, sazrijeva, koja je glavna mjera njege i zaštite, koliko i u kojim okolnostima plod može da se sačuva (ovo se odnosi na voćnjake u kojima je posađeno više različitih vrsta voća). Prije same sadnje dobro je na papiru napraviti skicu budućeg voćnjaka.

Provjereno zdravlje

Sadnice nikada nemojte uzimati na „divlje“  pa čak i po cijenu da vam ih poklone jer ćete tek poslije nekoliko godina znati šta ste posadili (da li je to uopće sorta koju ste željeli, da li zaražena  nekom bolešću, i dr.) Kupujte sadnice koje su provjerene koje posjeduju „certifikat“ da su sadnice ispravne za daljnju upotrebu, tj.sadnju te da nemaju nikakvih bolesti.

Svaki registrovani distributer / rasadnik uz sadnice prilaže i deklaraciju: koja je sorta i uvjerenje da je biljka zdrastveno ispravna. Pored sadnica koje su provjerene od stručnjaka u rasadnicima možete dobiti i potrebne savjete: kako kombinovati sorte zbog samog oprašivanja (npr. Ako kupujete sadnice kivija potrebno je uzeti tri ženske i jednu mušku sadnicu zbog oprašivanja), zatim kako sadnice posaditi, njegovati, prihraniti, i dr.

Što se tiće starosti voćnih sandica, razlika između jednogodišnjih i dvogodišnjih sadnica je prije svega u izgledu. Jednogodišnje sadnice obično imaju tzv.vodilicu sa ili bez nekoliko prevremenih grančica u vršnom dijelu (kruške, jabuke, šljive i dr.). kvalitetne sadnice imaju korijenov sistem sa najmanje 5 osnovnih žila (aronija, lješnik, kruška , orah) dužine do 20cm. Dužina nadzemnog dijela sadnica može da varira u zavisnosti od voste i sorte. Za sadnice poput kruške, dunje, bademe i trešnje je najmanje metar, a kalemljene sorte nešto manje 70 cm.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Dvogodišnje sadnice imaju oblikovano deblo za stablašice 60-70 cm dok su grmolike vrste nešto manje 30-50 cm, iz tako formiranog debla račvaju se ljetorasti koji predstavljaju osnovu za buduću krunu.

Stručnjaci preporučuju jednogodišnje sadnice jer se lakše primaju i orezivanjem da ih oblikujete po želji . Dvogodišnje sadnice su prihvatljivije za amatere  jer već imaju usmjerenu krunu, te im je posao jednostavniji i lakši. Razlikuje se po fiziološkom potencijalu. Dvogodišnje sadnice raspolažu većom količinom rezervnih hraljivih materija u korijenu i nadzemnom dijelu voćke. Jednogodišnje i dvogodišnje sadnice treba da su zrele, zdrave i bez oštećenja drvenastog tkiva.

Izdanci malina , kupina i aronije treba da imaju dobro zavijen korijenov sistem sa najmanje pet žila dužine oko 8 cm i sa što više sitnih žila. Dužina nadzemnog dijela kupina je oko 3 cm, maline 50 cm aronije 30-50cm, lješnika 30-50 cm.

KAKO SE SADI

Jesenja sadnja ima prednost nad proljetnom , od velike je važnosti na mjestima gdje nema pogodnih uslova za navodnjavanje. Bolje je saditi u januaru ako zemljište nije smrzlo a temperatura iznad nule, nego čekati mart ili april.

Na malim parcelama rupe za sadnju poželjno je iskopati bar mjesec dana ranije prije sadnje, a ako je zemljipte duboko orano rupe se mogu kopati i uoči sadnje. Rupe na malom prostoru obično se kopaju ručno ( 40-50 cm i dubine oko 60 cm), što su rupe veće to su voćke bolje. U dnu jame treba staviti humusnog zemljišta i gnojiva koje će sadnice koristiti kasnije.

Gornji sloj zemlje u sebi ima više humusa pa prilikom sadnje poželjno je da se taj sloj nanese oko korijena sadnica a sloj koji je izvađen iz duljih slojeva stavi na površinu. U izvađenu zemlju iz jame pomiješa se 10 i više kilograma zrelog stajnjaka  ili 3,5kg humusa glistenjaka pomiješanog sa  4 puta više zemlje. Na dno jame se stavi 60-80 g K2SO4  i 300-500 g superfosfata, tj. kombinacija mineralnog gnojiva sa više kalijuma i manje fosfata. Mineralna gnojiva ne treba miješati sa zemljom kojom se popunjava jama da ne bi došlo u kontakt sa korijenom i ozlijedilo biljku.

Sve posušene dijelove grana uklonite. Dužina žila treba da je bar 20 cm. Voće se sadi do dobine na kojoj je raslo u rasadniku, korijenovog vrata, tj. mjesto gdja gdje korijen prerasta u deblo. Mnogi ne znaju razliku između mjesta kalemljenja i korijenovog vrata te biljke posade do mjesta kalemljenja, što je pogrešno i nepovoljno utiče na biljku. Sadnice treba da se posade što prije i ne treba da budu izložene dugo vremena uticaju sunca, vjetra i hladnoće. Sadnja se obavlja tako da se biljka stavlja u pripremljenu jamu od humusne zemlje, tako korijen legne direktno na zemljište ali nikako direktno na gnojivo koje je izmiješano na dnu jame sa zemljom. Sadnica se drži uspravno i sabija zemlja oko korijena. Ostatak zemlje se ubacuje u jamu.  Ovakvu sadnju najlakše je raditi u paru gdje bi jedan držao sadnicu a drugi stavljao zemlju. Žile biljke je potrebno lijepo rasporediti vodeći računa o njihovom pravcu. Zemlja oko sadnice se dobro i pažljivo gazi, od kraja žila prema stablu imajući u vodiu slijeganje zemlje, korijenov vrat treba da ostane 3-4 cm ispod površine tla. Oko sadnice se pravi plitka činija, tj. prsten kako se voda ne bi razlijevala pri zalijevanju, dobro ugaziti da ne ostane prazan prostor oko žila  što dovodi do stvaranje plijesni i sušenja.

Najbolji kontakt zemljišta i žila postiže se zalijevanjem (5-10L vode zavisno od tipa tla i veličine jame). Ako se prilikom zalijevanja biljka spusti dolje, treba ih pažljivo povući naviše, dok se korijenov vrat ne približi površini.

U voćnjacima je poželjno da budu zastupljene najmanje tri sorte, zbog redovne i bolje oplodnje. U izboru voća jako su značajni prirodni uslovi, pa tek onda želje i potrebe uzgajivača. U malim voćnjacima poželjno je da ima više različitog voća. Prilikom odabira vrste i sorte potrebno je kontakirati stručnjake jer se može dogoditi da ukoliko je i njega dobra biljka ne dadne plod. Treba znati da neke sote jabuke ne mogu oloditi sebe a ni druge, dok postoje i one koje su univerzalni oprašivači koje imaju polen visoke klijavosti i vitalnosti (npr. „zlatni delises“, „jonatan“ kod krupke to je „viljemovka, „krasanka“ i dr.)

Što prije rode kraće traju

Tajna naprednih voćara brzog davanja ploda je u iskustvu i većoj pažnji.  Velika pažnja počinje u samom početku dobrom pripremom zemljišta prije sadnje, pridržavanjem upuststava pri sadnji i posebnoj njezi mladih biljaka. Dodavanje po 150 g azotnih gnojiva KAN u dva navrata, tj. tokom vegetacije, češće okopavanje dva metra u prečniku oko voćke i zalijevanje ukoliko je suša. Kada se voće početi da rađa zavisi od vrste, sorte, podloge na kojoj je kalemljena. Važno je da imate na umu da voće koje rano prorodi ima kraći vijek. Preporučljivo je da svjetove koji se mogu javiti već u prvoj i drugoj godini po sadnji, uklonite kako biste im ubrzali rast i razvoj.

Komentari

No Comments Yet!

Možete biti prvi koji će upisati komentar na ovu objavu

Odgovori

Nazad na početnu stranicu

nazad na vrh