Razmnožavanje i proizvodnja sadnica aronije

Razmnožavanje i proizvodnja sadnica aronije

Aronija se može razmnožavati na više načina:
Prvi način razmnožavanja je generativni, iz sjemena. Sjeme iz ploda se izdvoji i ispere na gustom situ, osuši i čuva na suhom mjestu do oktobra. Tada se raširi po filter papiru, pokvasi, umota u rolnu i stavi u plastičnu kesicu pa onda u frižider gdje stoji do marta slijedeće godine. Tom prilikom obavi se stratifikacija na +4-5C tokom 4-5 mjeseci. U martu se sjeme sije u kontejnere u sterilnom supstratu za proizvodnju rasada i drži na toplom mjestu. Niče oko 3 nedjelje kasnije. Oko mjesec dana poslije nicanja mlade biljčice se pikiraju na većem rastojanju, npr 10x10cm, gdje se njeguju oko dva mjeseca, u otkrivenoj leji ili na polju. Tokom ljeta mogu da se rasade u rasadniku, uz obavezno navodnjavanje, gdje će se obaviti prijem i rast sadnica do oktobra. U to vrijeme sadnice mogu imati 10-15cm visine i trebaće im još jedna godina za rast u rasadniku do pristizanja dimenzija za sadnju na stalnom mjestu. Rastojanje između redova u rasadniku treba da bude minimum 80cm kako bi korovi mogli da se uništavaju rotofrezom. U samom redu biljke mogu da se sade gusto, na 15-20cm. U njima se korovi čupaju ručno, jer u rasadnicima nije dozvoljeno korištenje herbicida. Tokom sezone zaštita od bolesti i štetočina nije potrebna jer je aronija otporna na njih. Ukoliko se u blizini sadnica, oko rasadnika , nalaze bujni korovi i zapušteni voćnjaci, mogu se sporadično pojaviti lisne vaši, ali one ne mogu da naprave veće štete. Dobro njegovane biljke same se i dobro oslobađaju od štetočina.

Drugi način razmnožavanja: je dijeljenjem ili čerupanjem busena. Za ovo treba pripremiti slika-2stare žbunjeve nagrtanjem zemlje oko korjena. Uz redovno navodnjavanje i uništavanje korova za jednu vegaticionu sezonu mogu se dobiti po nekoliko ožiljenih izdanaka koji se odsijecanjem do matičnog stabla pretvaraju u sadnice. One se mogu saditi na stalno mjesto ili u rasadniku, u zavisnosti od njihove razvijenosti. Ovakve sadnice nisu uniformne, naročito u pogledu razvijenosti korijenovog sistema. Zbog toga se upraksi javlja slabiji prijem. Samo biljke sa dobro razvijenim korijenom se primaju, ostale se suše.

Treći način razmnožavanja je najefikasniji. Aronija se razmnožava vegetativno iz meristema „in vitro“, u kulturi tkiva. Ovako se dobija uniformno potomstvo jedne odabrane, matične biljke, u neograničenom tj. potrebnom broju. Na ovaj način u poređenju sa gajenjem iz sjemena, biljčice iz labarotorije imaju „jednu godinu“ pri iznošenju u plastenik na aklimatizaciju, i od juna do oktobra imaju slijedeću godinu, tako da predstavljaju pandan dvogodišnjim biljkama iz sjemena. Uz to, potpuno su zdrave, tzv. “Virus free“ sadnice. Korijen je maksimalno razvijen i omugućava prijem svih biljaka.

Razmnožavanje izdancima: Ovo je jedan od najjednostavnijih načina razmnožavanja aronije. Prilikom obrade zasada u međurednom prostoru, kao i prilikom obrade u redu dolazi do aktiviranja adventivnih pupoljaka korijena i stabla i do razvijanja izdanaka najčešće 30cm visine. Ovako razvijeni izdanci vade se na kraju vegetacije i prenose se na rastilište gdje se njeguju do određene visine i debljine, a potom se vade i pripremaju za sadnju odnosno za podizanje zasada. Na ovaj način proizvedene sadnice adekvatno prenose osobine svojih roditelja.

Razmnožavanje položnicama: Prilikom ovog načina razmnožavanja potrebno je odabrati mladi jednogodišnji ljetorast koji na sebi ima formirane pupoljke. Ovakav ljetorast se povije u prethodnoslika-3 napravljen kanalić dubine 8-10cm, i drvenim kukama priljubi u zemlju. Poslije toga se pokrije sitnim i vlažnim slojem zemlje debljine 2-3cm. Iz pupoljka će se razviti izdanci ljetorasta. Ljetoraste treba zagrtati dva do tri puta u toku vegetacije. Prvo zagrtanje se obavlja kada ljetorast dostigne visinu od 10cm, drugo zagrtanje se obavlja 15-20 dana poslije prvog, dok se treće obavlja 20 dana posle drugog, ovo ima za cilj da se svaki mladar ožili i dobije prvoklasna sadnica. U oktobru i novembru mjesecu kada se završi vegetacija vrši se otkopavanje i odsjecanje sadnica od matične biljke i njihovo klasiranje, od jedne matične biljke može se dobiti 3-5 sadnica.

Razmnožavanje zdravim reznicama: Reznice se skidaju pred otpadanjem lišća, krajem septembra i početkom oktobra od jednogodišnjih mladara dužine 45cm. Reznice se skraćuju na dužinu od 18-20cm. Gornji rez na reznici se pravi kalemarskim nožem ukoso iznad pupoljaka na 1cm. Donji rez je ravan i pravi se ispod pupoljaka na dužini 2-3cm. Mora da se vodi računa da se ne oštete pupoljci. Tako pripremljene reznice se sade uz to pripremljene rovove s jeseni ili rano u proljeće. Rastojanje prilikom zarovljavanja treba da bude 15-20cm u redu i 50-70cm između redova. Kod dobro aerisanog zemljišta reznice se postavljaju uspravno, dok kod težih zemljišta malo ukoso sa dva pupoljka koji vire iznad zemlje. Redovno zalijevanje, okopavanje i prihranjivanje omogućava normalan i pravilan razvoj sadnice.

Razmnožavanje zelenim reznicama: Zelene reznice se uzimaju od ljetorasta u tekućoj vegetacij (u maju i prvoj polovini juna mjeseca), dužine 7-12cm. Reznice se sade u stakleniku ili plastenikuslika-13 u pripremljenim posudama sa pripremljenom smješom zemlje i treseta. Reznice se na vrhu pokriju sa 1-2cm supstrata, dok se njihovi listovi uklone (1-2). Neophodno je prilikom ovog načina proizvodnje sadnica vlažnost zemljišta i vazduha održavati na 80% prskanjem ili polivanjem. U toku dana kada su visoke temperature obavezno vršiti zasjenjivanje. Prilikom sadnje koristiti hormone kao regulatore rasta korijena. Nakon 15-20 dana reznice će početi formirati korjenčiće. Tako razvijene reznice ostaju da se razvijaju do proljeća kada se iznose u polje na daljnju njegu do jeseni kada se vade i kao razvijene sadnice koriste za sadnju. Kod nas je najzastupljenija Aronija Melanocarpa iz razloga što najbolje podnosi naše klimatske uslove i postotak primanja kvalitetnih sadnica sa dobro razvijenim korijenomuz poštivanje uputa za sadnju je 100%

Aronija Melanocarpa
Raste uspravnije od ostalih sorti, a kao grm dostiže visinu do 2m i širinu do 2,5m. Grane su guste i lijepo razgranate, a rast mladica iz korijena i izboja je vrlo jak. Cvjetovi nisu samo bijele boje, nego djelimično i roze boje, a grozdovi se sastoje od 10 do 20 pojedinačnih cvjetova.

Plodovi imaju prečnik oko 12mm i relativno su veliki, okrugli su i imaju ljubičastu do modrocrnu boju, čvrste voštane kore, a teški su 1,0-1,5 gr. Ukus im je gorkoslatkast. Svježi tamnocrveni sok miriše kao divlji badem, a meso ploda je čvrsto.

Komentari

No Comments Yet!

Možete biti prvi koji će upisati komentar na ovu objavu

Odgovori

Nazad na početnu stranicu

nazad na vrh