Sve što niste znali o kupini

27 prosinac, 2016

Kupina

0

Sve što niste znali o kupini

kupinaKod maline izdanci vrtlare-amatere odvraćaju od sadnje, a kod kupine isprepleteni bodljikavi izdanci. Aromatične kupine, posebno omiljene kod djece, ubrajamo među najzdravije plodove. Od svih vrsta jagodastog voća, one maju najveću količinu vitamina A (karotena), a zbog male količine bjelančevina i šećera pogodne su za dijetu kod šećerne bolesti, bolesti želuca, bubrega i reume. Posebno su značajne mineralne tvari i voćne kiseline. Kupine su izvrsne za jelo, može ih se preraditi u ukusan pekmez, kompot, žele ili od njih napraviti sok ili čak i liker.

Posebni zahtjevi

Za kupinu je idealno sunčano mjesto, zaštićeno od vjetra i mraza. No zahtjevi koji se tiču tla su vrlo mali. Ova vrsta jagodastog voća, zadovoljna je laganim pjeskovitim tlom koje nije pogodno za druge voćne vrste. Oprez je potreban samo kod teškog i vlažnog tla, jer zimi često može doći do oštećenja od hladnoće i listovi mogu požutjeti. Važno je spomenuti jedan nedostatak: tokom vrlo hladnih zima, kad temperatura padne ispod 15°C , izdanci se često smrznu. U takvim godinama nema berbe. Kao kod ruža penjačica, svake godine iz korijena krenu novi izdanci, koji sljedeće godine opet normalno cvatu, daju plodove. Zbog osjetljivosti na hladnoću, kupine nisu pogodne za sadnju iznad 600 m . Posadimo li ih na sunčano mjesto uz zaštićeni kućni zid ili pomoćnu zgradu, i na višim mjestima može se dobit prihvatljiv rod.

Sadnja

Da bi se izbjegli gubitci tokom zime, kupine je najbolje saditi tek u proljeće. Priprema tla je kao kod ostalog grmolikog jagodastog voća. Iako kupina nema posebnih zahtjeva, prije sadnje korijenje očistite od korova. U suprotnom, korov će se od korijena kupine proširiti u vrtu. Razmak između sorata čiji su izdanci bodljikavi morao bi biti 3,50 – 4 m, dok je kod kupina koje nemaju bodlje dovoljan razmak od 2 metra. Sorte koje uspravno rastu sadite u redu na razmaku od 50 cm, a ako sadite nekoliko redova, razmak između njih mora biti 1,50 – 2 m. Prilikom sadnje ne smijete oštetiti najčešće slabo korijenje, pazite i na korijenov vrat. Sadnicu sadite tako da pupove koji se nalaze pri dnu prekrijete slojem zemlje visokim oko 5 cm. Tada sadnicu zalijte, a tlo oko mjesta sadnje prekrijte organskim materijalom.

Naslon za niz

Kod kupina je potreban oslonac za niz. Na svakih 5 m, potrebno je postaviti drveni potporanj, čiji je gornji promjer 10 cm. Konstrukcija niza mora biti visoka 1,80 m. Prvu žicu postavite 50 cm iznad tla, ostalih pet postavite na razmacima od 25 cm, na taj način kod svake stabljike možete pričvrstiti šest glavnih (rodnih) izdanaka i šest mladih izdanaka. Ako želite, možete postaviti samo tri žice na visini 60, 1,20 i 1,70 m pa na njih privezati isprepletene glavne (rodne) i mlade izdanke. Nastat će zeleni zid koji izgleda veoma dekorativno. Kod ove metode izdanci se takođe u jesen polegnu na tlo pa tek u proljeće podignu i povežu.

Rezidba

Pri sadnji u proljeće, na jednogodišnjim li dvogodišnjim biljkama s korijenovom masom ne orezujemo ni korijen ni izdanke, ljetne mlade izdanke povezujemo na žice naslona za niz. Izdanci koji se krajem juna pojavljuju u pazušcima listova, orezuju se na 2 – 4 pupa čim narastu 30 – 40 cm. To se do jeseni događa nekoliko puta, kao što i nekoliko puta povezujemo mlade izdanke za žice. Kao posljedica skraćivanja izdanka koji rastu u pazušcima listova, sljedeće godine iz pupova koji su ostali (2 – 4 ) razvit će se veliki cvatovi i veliki plodovi, koje možemo lahko brati, a da ne ogrebemo ruke. Ta je ljetna rezidba najvažniji posao. Ako je izostavimo, za kratko vrijeme izdanci će se ispreplesti pa se više nećemo moći snaći. Tokom zime nakon sadnje, odstranite sve izdanke osim tri posebno snažna koja skratite do polovine. U drugoj godini nakon sadnje iz korijena će izrasti veliki broj mladih izdanaka od kojih ostavite samo šest najjačih pa ih povežite na žice, na lijevu i desnu stranu. Zimska rezidba, koju ponavljamo svake godine, obavlja se tek nakon razdoblja mraza, dakle u rano proljeće. Tada odrežite sve izdanke koji su već dali plod,a šest mladih izdanaka, ostavljenih prošlog ljeta, ravnomijerno rasporedite i pričvrstite za žice. Zbog opasnosti od mraza, bilo bi dobro da ih sa starim izdancima polegnete na tlo i lagano prekrijete granama smreke, slamom ili lišćem.

kupina-1-jpg2Njega, prehrana

Kupine, kao i ostali grmovi jagodastog voća, vole tlo pokriveno organskim materijalom, posebno ako rastu na laganom pjeskovitom tlu. Ako stabljike u kasnu jesen od zimske hladnoće zaštitite slamom, u proljeće je možete ostaviti kao malč. Prehranu obavljate kao kod maline. Za organske tvari, kao podlogu svakog mineralnog prehranjivanja, važi pravilo kao i za maline. Kupine se posebno dobro razvijaju na tlu koji je bogat humusom.

Cvijet, plod, berba

Kupina je samooplodna, dakle dovoljna je samo jedna sorta. Oprašivanje obavljaju pčele i bumbari tokom cijelog razdoblja cvatnje, od maja do augusta. Tokom tog razdoblja na grmu se istovremeno mogu naći cvatovi i više ili manje zreli plodovi. Plodovi se beru tek kad su potpuno zreli, jer su se tek tada razvili njihova njihova izvanredna aroma i hranjive tvari. Prvi vidljivi znak dozrijevanja ploda je plavkasta ili ljubičasta boja, plodovi najčešće dobijaju zagasit sjaj i lako se odvajaju od lišća i čaške. Ovisno o vremenskim prilikama i sorti, plodovi dozrijevaju od sredine jula mjeseca do kraja septembra.

Komentari

No Comments Yet!

Možete biti prvi koji će upisati komentar na ovu objavu

Odgovori

Nazad na početnu stranicu

nazad na vrh