nazad na Početnu stranicu

Tibetanski Goji

Tibetanski Goji

Od jeseni 2014. nudimo Vam jednogodišnje sadnice Goji bobica za plantažni uzgoj po vrlo pristupačnim cijenama. Porijeklo sadnica je Mađarska. Sadnice posjeduju izvještaj o kvaliteti voćnog i sadnog materijala. Isporuka počinje u jesen nakon prvih jačih mrazeva tj. krajem oktobra i početkom novembra i u rano proljeće. U ponudi imamo kontejnirane sadnice koje isporučujemo tokom cijele godine.

Cijena sadnica zavisi od količine i ponudu dajemo na svaki pojedinačni upit.

Šta je to Goji ?

Goji – egzotična biljka sa Tibeta
Goji (Lycium barbarum i Lycium chinense)

Goji bobice se najviše promoviraju zbog visokih koncentracija C vitamina. No, sadržaj C vitamina u sušenim bobicama je jako varijabilan pa može biti od 29-148 mg/ 100 g ploda. Jednom kada ozbiljno krenete u proizvodnju, dajte plod na analizu u neki laboratorij da prvi saznate s čime raspolažete.

Kineski narod je od davnina govorio o tri biljke života. To su ginseng, vrijesak i goji bobice. U nekoliko pokrajina Kine i područja u Tibetu, ova biljka raste u prirodi kao samonikla i taj dio se zovu Goji pojas i tu jeDSC_0197 smatraju svetom biljkom. Godinama unazad ova biljka osvaja Ameriku i Evropu i koristi se kako u ishrani tako i u medicini zbog svojih nevjerovatnih sastojaka.

 

Goji može narasti od 1 do 3 metra u visinu i najviše mu odgovara alkalno zemljište. Postoji L. chinense koja se najviše gaji na jugu Kine i nešto je niža, a Lycium barbarum na sjeveru i nešto je viša i ima krupniji list. Podnosi visoke temperature ljeti kao i hladne zime sa velikim minusom. Plod je duguljast narandzast veličine od jedan do dva cm. Bobice su prepune sjemenki. Bobice zriju od jula do oktobra i ne beru se već se tresu zbog brze oksidacije. Sušene su slatke mada se mogu jesti i sirove. Od njih možemo praviti i sok ili čaj. U Kineskoj medicini za čajeve upotrebljavaju lišće i koru Goji stabljike.

Sadnja

Sadnja se može obaviti od polovice travnja pa sve do kasne jeseni. Kada se sadi na ljeto treba više zalijevati. Najbolja lokacija za sadnju je mjesto osunčano tijekom čitavog dana. Nemojte ih saditi uz crnogoricu jer im odgovara alkalni (bazični) pH tla 8,2 do 8,6. Daje super rezultate ako raste na suncu, ali isto tako uspijeva na lošim tlima kao i suhim, te na sjenovitim mjestima. Sade se u rupe veličine 40x40x40 cm, na razmak od oko 1 m. Na dno jame stavite gnojivo (zrelo stajsko gnojivo ili dehidrirano stajsko gnojivo u peletima). Na gnojivo vratite iskopanu zemlju tako da rupa za sadnju postane duboka cca. 15-20 cm, a ispod sadnice stavite supstrat (humusnu zemlju sa što većom pH vrijednosti). Malo supstrata valja staviti i uz sadnicu, a ostalo zatrpati iskopanom zemljom. Cijelu površinu koju smo iskopali potrebno je dobro zaliti. Uz biljku možemo staviti štap i vezati je lagano uz njega. Stavite malč.

Daje rod od treće godine. Nisu potrebna nikakva ulaganja nakon sadnje, ne traži zalivanje,niti ga napadaju štetočine. Vrhove treba zakidati tako da se biljka razvije u grm, a ne da ode u visinu. Ako se pusti da ode u visinu prije rodi ali je neotporna na vjetar.
Goji jako lijepo izgleda i kao ukrasna biljka u vrtu. U toku jedne godine žbun moze i da se utrostruči. Odgovara mu naše klimatsko područje te se uspješno gaji.

Zarada na 100 hektara pšenice podjednaka je onoj na jednom hektaru gojija, samo je i posla na uzgoju gojija znatno više.

Održavanje nasada

Biljku obavezno treba navodnjavati (znatni ulazni trošak), a u vodu se mogu dodavati hranjiva (Pepton 85/16). Preporučuje se i folijarna prihrana biljke na mjesečnoj bazi. Zbog boljeg prinosa, goji grm se orezuje. Koriste se tri modela za orezivanje: kišobran, model s tri nivoa i cilindrični model. Tehnologija zvana kišobran: već u prvoj godini se počinje s trgavanjem zaperaka tako da se ostavljaju dvije ili tri glavne grane do visine od 2 m. Trga im se vrh i na samom vrhu ostavlja se 20-30 zaperaka, te se istima trgaju vrhovi nakon što dosegnu dužinu od 20-30 cm te iz njih izbija bezbroj rodnih grana.

Nalazi se na prvom mjestu biljaka poslije aronije po količini antioksidanata koje posjeduje u uništavanju slobodnih radikala.

100 grama goji bobica sadrži:

  • 370 kalorija
  • 7 vitamina (B1,B2,B6,C,A,D,K)
  • 21 mineral = cink, selen, kalcijum, kalijum ..
  • kalcijuma 112 mg što čini 10 % preporučene dnevne doze (pdd) ,kalijuma 1.132 mg što čini 24% pdd, željeza 11 mg što čini 80% pdd, cinka 2 mg što čini 18% pdd, selena 50μg što čini 91% pdd, vitamina B2 1.3mg što čini 100% pdd, vitamina C oko 75mg što čini 100% pdd
  • 18 amino kiselina od ukupno 20
  • 8 polisaharida i 6 monosaharida
  • linolnu i alfa-linolensku kiselinu, beta-sitosterol (dobar za holesterol)DSC_0009
  • 5 karotenoida uključujući beta karoten, zeksantin, lutein, likopen i kriptoksantin

Zbog veoma dobrog izvora željeza, kao i vitamina C, upotreba goji-a u prevenciji sideropenijske anemije, kao i liječenja blažih oblika anemije, ne smije biti izostavljena. Visoka koncentracija selena, vitamina C i karotenoida mu daje fantastična antioksidantna svojstva.

Komentari

No Comments Yet!

Možete biti prvi koji će upisati komentar na ovu objavu

Odgovori

Nazad na početnu stranicu

nazad na vrh