nazad na Početnu stranicu

Bijeli dud lat. Morus alba

  • 19b81360a7cb654f976ffa3321d28f73
  • dud
  • 9cf20a08d18967746ec8b2e351d74200
19b81360a7cb654f976ffa3321d28f73dud9cf20a08d18967746ec8b2e351d74200

Bijeli dud lat. Morus alba

Jagodasto voće

Za više informacija posjetite stranicu:         Bijeli dud

Dodatne informacije

Isporuka brzom poštom

Pakovanje

Zemlja proizvodnje

Plaćanje

,

Opis proizvoda

Za više informacija posjetite stranicu: Bijeli dud

Dud pripada porodici Moraceae. Bijeli dud rijetko se uzgaja zbog plodova i naraste do 3 m. Potreba za „hlađenjem“ velika je i stabla kasno otpočinju vegetaciju.
Dud – Murva
Dud je listopadna drvenasta kultura, koja se u ovim prostorima još naziva i murva. Pripada porodici dudovki (Moraceae), a izvorno potiče iz zapadne Azije. Koristi se u proizvodnji svile, budući da se ličinke dudovog svilca prehranjuju lišćem bijelog duda.
Glavne su vrste duda:
– crni dud (Morus nigra)
– crveni dud (Morus rubra)
– bijeli dud (Morus alba)
Okus dodova ploda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što uistinu jest, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svjetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm. Rub lista je pilast, a površina gruba i dlakava.
Bijeli dud (Morus alba)
Bijela murva (Morus alba) ili bijeli dud je brzo rastuće srednje veliko drvo kuglaste krošnje, srednje dugog životnog vijeka, koje naraste do nekih 20 metara visine, tj. nešto više nego crna murva. Pradomovina ovog stabla je sjeverna Kina, a danas je posvuda rasprostranjena. Listovi su nazubljeni i prema vrhu oštri, mogu biti i do 30 cm dugački mada su najčešće između 5 i 15 cm. Cvjetovi su jednospolni, a na stablu su prisutni cvjetovi oba spola, muški veličine 2–3,5 cm, a ženski nešto manji (1–2 cm). Plodovi su jagodastog oblika, bjelkaste do roza boje, veličine 1,5-2 cm. Beru se od juna do augusta.

Mjesto i sadnja

Preporučljiva su vlažna, lagano kisela tla. Dud se obično uzgaja na vlastitu korijenju i samoplodan je. Sadite ga do kraja jeseni do zime na razmacima od 8  do 10 m; u hladnim krajevima sadite ga u proljeće.

Uobičajena njega

Uzgaja se oobično kao i jabuka, tj. na način da redovito utvrdite program održavanja da bi stablo ostalo zdravo i dobro rodilo. Da bi urod zadovoljavao, jednogodišnji zadaci jesu orezivanje i prorjeđivanje plodova.  Za suha vremena zalijevati ga i malčirajte.

Dud obično ne napadaju štetnici ni bolesti.

Orezivanje i oblikovanje

Dud se uzgaja kao polustablašica ili stablašica. Orezujete samo toliko da utvrdite okosnicu od  4 ili 5  grana i nakon toga uklanjajte loše smještene ili preguste grane. Stabla orezjte zimi, kada posve miruju, jer kada se s poletka proljeća ili u jesen orezje ili oštetite mladice, korijenje obilno „plače“. Ako do toga dođe, ranu što brže spalite vrućim žaračem ili nekim drugim željeznim alatom.

Berba i skladištenje

Potkraj ljeta berite posve zrele plodove ili ih ostaive da padaju na prikladnu privremenu povrišinu ( npr.plastičnu foliju) da bi ostali čisti. Dud jedite svjež ili ga zamrznite.

Ljekovita svojstva

Bijeli dud ima veliku primjenu u kozmetici.

Nalazi se u sustavu mnogih kozmetičkih preparata za izbjeljianje kože, uklanjanje mrlja i pjega, jer sadrži inhibitore koji smanjuu sintezu melanina.

Također upotrebljava se u sustavu preparata protiv starenja kože, za tretman kože oko očiju, za toniziranje i čišćenje lica. Zabilježeno je da djeluje kod artritisa, bolesti očiju, slabosti orgaizma i za opuštanje nervnog sustava. Sok bijelog duda može pomoći kod tumora grla kako navodi Jonathanu Hartwellu.

Za lijek se koriste plod i list (u kojem takode ima C vitamina – 2–3 miligrama po gramu, karotina, vitamina B1, folata i vitamina D, brojnih minerala, tanina i bjelančevina, pa se preporučuje kao dodatak ishrani, a esencija napravljena od njega – i za ispiranje grla, dok narod njime lijeci i bolesti organa za mokrenje), a i kora i korijen imaju ljekovita svojstva: pročišćavaju crijeva, djeluju protiv glista, a mogu i da zaustave proliv. Smatra se da plod može da pomogne kod upale grla, poboljša varenje, a u narodnoj medicini se preporucuje i kao protivotrov, sredstvo protiv upala, kašlja, za izazivanje znojenja, iskašljavanje, kao fungicid i baktericid, sedativ, ali i tonik. Bijeli dud se koristi i za liječenje afti i drugih upala u ustima, za bolove u rukama, astmu, bronhitis, za ublažavanje ujeda insekata, opštu slabost, prehladu, zatvor, kašalj, proliv, edeme, epilepsiju, groznicu, glavobolju, povišen šecer u krvi, povišen tlak, nesanicu, bolne menstruacije, protiv tumora, rana i zmijskih ujeda.

Imate pitanja u vezi s ovom sadnicom?
[sabai path=”/diskusije/pitanje”]

Recenzije

Još nema recenzija.

Budi prvi koji će recenzirati “Bijeli dud lat. Morus alba”

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Nazad na početnu stranicu

nazad na vrh