Uzgoj maline

09 lipanj, 2016

Edukacija

0

Uzgoj maline

Malina je zeljasta biljka niskog rasta iz porodice ruža ( Rosaceae). Sadnice maline počinju rađati odmah prvu godinu od sadnje, a punu rodnos doseže u trećoj godini. Malina daje plod jednom ili više puta u godini, a životni vijek je 8-14 godina, mada neki primjerci mogu postići starost i do 20 godina.

Malina je grmolika biljka raste i do 3,5m.

Agroekološki uvjeti za uzgoj maline

Malina zimski odmor počinje vrlo rano, još za jesenjih toplih dana ali i duboki zimski odmor može se završiti bez niskih temperature ( oko -7°C i niže).  Izbojci maline imrzavaju na -18 °C do -26°C, a korijenov sistem od -12°C do -14°C. Kasni proljetni mrazevi ne prave štetu jer malina kasno počinje sa cvjetanjem.

Za uzgoj maline najbolja su dobro propusna, rastresita tla sa pH reakcijom oko 6, bogata humusom iznad 3%. Najbolje uspijeva na tlima kod kojih je omjer gline  i pijeska 40-50:50-60. Korijen maline razvija se do 1 m dubine, glavne žile je između 15 i 40 cm. podzemna voda ne smije biti bliža površini od 0,9 do 1 m.

Malina najbolje uspijeva na sjevernoj ekspoziciji jer je hladnija i sporije gubi vlagu.

Uticaj vode na sadnice maline je jako važna. Ukoliko biljka nema dovoljno vlage smanjuje se urod, plod postaje smežuran a izbojci se počinju sušiti. Nedovoljno vlage utiče i na korijenov sistem je usporava rast i daje mali broj nedovoljno razvijenih izbojaka. Najbolje rezultate daje u brdsko planinskom području gdje je količina oborina 700-900 mm na nadmorskim visinama 400-800 m.

Priprema tla za sadnju

Prije sadnje maline tlo je potrebno očitisiti od korova, kamenja, šiblja. Mjesec dana prije sadnje potrebno je tlo preorati te pognojiti stajskim i mineralnim gnojivom. U proljeće se zaore 700 kg/ha NPK 6:18:36 i 110 kg/ha Uree. Ukoliko se koristi stajsko gnojivo, količinu mineralnog gnojiva potrebno je smanjiti. Takvo tlo se ore na dubinu 30-40 cm i usitnjava tanjiračama.

 Podizanje nasada

Malina se može saditi u sistem: kvadrata, pravugaonika, traka (daje najveći prinos) i kao živa ograda koja je ujedno i najprikladnija osobitno na utrošak radne snage i kvalitete ploda.

Sistem sadnje u kvadrat

Razmak sadnje sa kvadratnim rastojanjem treba da bude 1,5 x 1,5m do 2,5 x 2,5m. Ovaj razmak ovisi od klimatskih uvjeta, bujnosti sorte i obrade tla kao i berbe ploda.

Sistem sadnje u pravugaonik

U ovom sistemu sadnje razmak između redova je 2,5-3 m, a razmak između sadnica u redovima 1-1,5 m.

Sistem sadnje u trake

Ovaj sistem daje ujedno i najveći prinos. Razmak između redova je 2,5-3 m a razmak između sadnica u redovaima 0,3-0,5 m. U praksi se sreću sistem širokih traka 60-90 cm, i sistem uskih uskih 30-40 cm.

Sistem sadnje živa ograda

Sadnjom maline kao živa ograda dobivaju se dobri rezultati, utrošak radne snage je mali, zaštita laka, prinosi veliki, a kvalitet ploda dobar. Razmak reda od reda je 2,5-3 m,  a razmak sadnica u redovima je 0,25-0,5 m.

Sadnja se obavlja od oktobra do aprila zrelim sadnica, a u julu zelenim. Bolje je saditi u jesen nego u proljeće, jer se sadnice bolje ukorijene i bolji je vegetativni – nadzemni porast u toku naredne godine.  Dubina sadnje je 3 cm veća nego u matičnjaku, a sadnice se nakon sadnje skrate na 3-4 pupoljka. Potrebno je postaviti potpornje po kojima će mlada biljka penjati. Najčešće se koriste drveni i betonski stupovi visine 2,5m i debljine 8-10 cm koji se postavljaju na razmak 6-8m i povezuje pocinčanom živom u tri reda –  špalir.

Od razmaka između redova i razmaka sadnica u redovima ovisi količina koja je potreba da se posadi, što se može izračunati po formuli.

skica sadnje malina

 Održavanje nasada

Briga oko nasada maline sastoji se u obradi tla ( uklanjaju korova, razbijanje pokorice 4-5 puta godišnje) i navodnjavanju.  U prvoj godini oko sadnica se dodaje 0,1 kg KAN-a podijeljeno na dva puta i to krajenjm  maja. U jesenjem gnojenju nasada dodaje se mineralno gnojivo NPK 7:14:21 u količini 450 kg/ha. U drugoj godini i godinama rodnosti, u proljeće se dodaje KAN po čitavoj površini i to podijeljeno na dva dijela u količini od 600 kg/ha. U jesen se dodaje NPK 7:14:21 u trake u količini 500 kg/ha i po potrebi stajsko gnojivo. Malinu je potrebno orezati do 20. maja pri čemu se uklanjaju dvogodišnji izbojci, suvišni jednogodišnji kao i oni bolesni ili mehanički oštećeni. Izbojci koji donose plod, ovisno o bujnosti, prikraćuju se na visinu 120-150 cm.

Berba i skladištenje

Malina dozrijeva krajem juna ili 25-30 dana od početka cvjetanja. Razlika u sazrijevanju ranih i kasnih sorti je 8-10 dana, a sazrijevanje i berba traju 15-30 dana. Maline se beru kada plod dobije karakterističnu boju sorte, kada se lako odvaja od lože i ne gnječi se. Ako je plod namijenjen dužem transportu do tržišta, tada se bere s peteljkama. Berba se obavlja svakoga drugoga ili trećega dana i pakira u posebnu ambalažu. Za čuvanje, najprikladnije su hladnjače u kojima je temperatura -1 °C do 0 °C, a relativna vlažnost zraka od 80-95 %.

Maline u odnosu na period plodonošenja

Malina se u odnosu na period plodonošenja i frekvenciju pojave istog dijeli na dva tipa:

  • Jesenji tip
  • Ljetni tip

Jesenji tip

Sorte jednogodišnjeg ili dvorodnog tipa maline, koje ostvaruju manji prinos u navedenom periodu, a veći krajem ljeta i u jesen, odnosno sve do jakih mrazeva na kraju sezone.

U ovu skupinu spadaju sorte:

  • Polka
  • Polana i dr.

Ljetni tip

Kultivari dvogodišnjeg tipa maline, koji plodonose jednom tokom godine, uglavnom sredinom ljeta.

  • Willamette – Otporna, tamno crveni plodovi, ukusa oporog ali dobrog, odlična za kuhanje.
  • Meeker – Najmanje otporna, plodovi sa najviše šećera, najbolji ukus
  • Tulameen i dr.

Neznatna razlika između ova dva tipa maline ogleda se u ciklusu plodonošenja biljaka. Maline imaju višegodišnji korijen (živi više od dve godine) i krunu, te nadzemni sistem (izdanci) koji živi samo dvije godine. U prvoj godini rasta, novi izdanci, koji su naravno jednogodišnji, kod sorti maline koje pripadaju ljetnjem tipu, obezbeđuju samo vegetativni rast (ne proizvode plodove).

Jesenji tip maline nosi plodove na vrhu ovih jednogodišnjih izdanaka za većinu sorti posle prvog avgusta. Takođe, kod ovog tipa, razvoj plodova se nastavlja i u srednjoj zoni duž izdanka, a time i formiranih redova, ali i prema osnovi prirasta sve do prvog jakog mraza. Drugog ljeta, izdanci koji su se pojavili predhodne godine, kod ljetnjeg tipa maline će proizvesti plodove tokom ljeta u periodu oko mesec dana, te potom odumiru. Kod jesenjeg tipa maline, izdanak koji se pojavio i plodonosio predhodne jeseni će plodonositi na svom ostatku, dakle prema osnovi, te potom u ljeto odumreti. Kako se jednogodišnji izdanci pojavljuju svake godine i rastu konkurentno sa dvogodišnjim, proizvodnja plodova se nastavlja iz godine u godinu za oba tipa maline prema kriterijima plodonošenja. Jedina razlika je u tome da bilo koji izdanak ljetnjeg tipa maline ima samo jedan rod, dok kultivari jesenjeg tipa mogu imati dva roda na istom u dve različite sezone.

 

Komentari

No Comments Yet!

Možete biti prvi koji će upisati komentar na ovu objavu

Odgovori

Nazad na početnu stranicu

nazad na vrh